Opći i biokemijski test krvi u pasa: dešifriranje pokazatelja
Sadržaj
Vrste krvnih pretraga kod pasa
Postoje mnoge vrste testova i krvnih slika kod pasa, a mi ćemo razmotriti najvažnije od njih: opću kliničku analizu (CCA) i biokemijsku analizu krvi (BC). Iskusni kliničar, uspoređujući anamnezu i rezultate testova, može odrediti koji smjer odabrati u dijagnozi i kako pomoći pacijentu.
Opća analiza
Kompletna krvna slika kod pasa će pokazati znakove infekcije, intenzitet upalnog procesa, anemična stanja i druge abnormalnosti.
Glavni faktori:
Hematokrit (Ht) – postotak crvenih krvnih stanica u odnosu na volumen krvi. Što je više crvenih krvnih stanica u krvi, to će ovaj pokazatelj biti veći. Ovo je glavni pokazatelj anemije. Povećanje hematokrita obično nema veliki klinički značaj, dok je njegov pad loš znak.
Hemoglobin (Hb) – proteinski kompleks sadržan u eritrocitima i vezujući kisik. Poput hematokrita, igra važnu ulogu u dijagnozi anemije. Njegovo povećanje može ukazivati na nedostatak kisika.
Crvena krvna zrnca (RBC) – crvena krvna zrnca odgovorna su za transport kisika i drugih tvari i najbrojnija su skupina krvnih stanica. Njihov broj usko korelira s hemoglobinskim indeksom i ima isti klinički značaj.
Leukociti (WBC) – bijele krvne stanice odgovorne su za imunitet, borbu protiv infekcija. Ova skupina uključuje nekoliko vrsta stanica s različitim funkcijama. Međusobni omjer različitih oblika leukocita naziva se leukogram i od velike je kliničke važnosti kod pasa.
Neutrofili – vrlo su pokretni, sposobni proći kroz tkivne barijere, napustiti krvotok i imaju sposobnost fagocitoze (apsorpcije) stranih agenasa kao što su virusi, bakterije, protozoe. Postoje 2 skupine neutrofila. Ubodni – nezreli neutrofili, tek su ušli u krvotok. Ako se njihov broj poveća, tada tijelo oštro reagira na bolest, dok će prevlast segmentiranih (zrelih) oblika neutrofila ukazivati na kronični tijek bolesti.
Eozinofili - mala skupina velikih stanica, čija je glavna svrha borba protiv višestaničnih parazita. Njihov porast gotovo uvijek ukazuje na invaziju parazita. Međutim, njihova normalna razina ne znači da ljubimac nema parazite.
Bazofili – stanice odgovorne za alergijsku reakciju i njeno održavanje. Kod pasa, bazofili se povećavaju vrlo rijetko, za razliku od ljudi, čak i ako postoji alergija.
Monociti - velike stanice koje mogu napustiti krvotok i prodrijeti u bilo koji žarište upale. Oni su glavna komponenta gnoja. Povećava se kod sepse (ulazak bakterija u krvotok).
Limfociti – odgovorni za specifični imunitet. Nakon što su se susreli s infekcijom, oni se "sjećaju" patogena i uče se boriti protiv njega. Njihov porast će ukazivati na infektivni proces, također se mogu povećati s onkologijom. Smanjenje će govoriti o imunosupresiji, bolestima koštane srži, virusima.
Trombociti – nenuklearne stanice, čija je glavna funkcija zaustavljanje krvarenja. Oni će uvijek rasti s gubitkom krvi, kao kompenzacijski mehanizam. Mogu se smanjiti iz dva razloga: ili se prekomjerno gube (trombotski otrovi, gubitak krvi, infekcije), ili se nedovoljno stvaraju (tumori, bolesti koštane srži itd.). Ali često se pogrešno podcjenjuju ako se u epruveti stvorio krvni ugrušak (artefakt istraživanja).
Biokemijska analiza
Biokemija krvi psa pomoći će odrediti ili sugerirati bolesti pojedinih organa, ali da biste ispravno dešifrirali rezultate, morate razumjeti bit svakog pokazatelja.
Glavni faktori:
Bjelančevina je jednostavan protein topljiv u vodi. Uključen je u ogroman broj procesa, od prehrane stanica do transporta vitamina. Njegovo povećanje nema klinički značaj, dok smanjenje može ukazivati na ozbiljne bolesti s gubitkom proteina ili kršenjem njegovog metabolizma.
ALT (alanin aminotransferaza) Enzim koji se nalazi u većini stanica u tijelu. Najviše ga ima u stanicama jetre, bubrega, srčanog i mišićnog mišića. Indikator se povećava s bolestima ovih organa (osobito jetre). Također se javlja nakon ozljeda (zbog oštećenja mišića) i tijekom hemolize (uništavanje crvenih krvnih stanica).
AST (aspartat aminotransferaza) – enzim, poput ALT-a, sadržan u jetri, mišićima, miokardu, bubrezima, crvenim krvnim stanicama i stijenci crijeva. Njegova razina gotovo uvijek korelira s razinom ALT, ali kod miokarditisa će razina AST biti viša od razine ALT, budući da je AST sadržan u većoj količini u miokardu.
Alfa amilaza – enzim proizveden u gušterači (PZh), za razgradnju ugljikohidrata. Amilaza, kao pokazatelj, ima mali klinički značaj. U krvotok ulazi iz duodenuma, odnosno njegovo povećanje može biti povezano s povećanjem crijevne propusnosti, a ne s bolestima gušterače.
Bilirubin je pigment koji se nalazi u žuči. Povećanje bolesti hepatobilijarnog sustava. S njegovim povećanjem, sluznice poprimaju karakterističnu ikteričnu (ikteričnu) nijansu.
GGT (gama-glutamil transferaza) – enzim koji se nalazi u stanicama jetre, gušterače, mliječne žlijezde, slezene, crijeva, ali ga nema u miokardu i mišićima. Povećanje njegove razine ukazivati će na oštećenje tkiva u kojima se nalazi.
Glukoza – jednostavni šećer, koristi se kao izvor energije. Promjene njegove količine u krvi prvenstveno će ukazati na stanje metabolizma. Nedostatak će najčešće biti povezan s njegovim nedovoljnim unosom (tijekom gladi) ili gubitkom (otrovanje, lijekovi). Povećanje će ukazivati na ozbiljne bolesti kao što su dijabetes, zatajenje bubrega itd.
Kreatinin je produkt razgradnje proteina. Izlučuju ga bubrezi, pa ako je njihov rad poremećen, pojačava se. Međutim, može se povećati s dehidracijom, ozljedama, nepoštivanjem gladi prije testa krvi.
Urea je krajnji proizvod razgradnje proteina. Urea se stvara u jetri, a izlučuje je putem bubrega. Povećava se s porazom ovih organa. Smanjuje zatajenje jetre.
Alkalna fosfataza – enzim koji se nalazi u stanicama jetre, bubrega, crijeva, gušterače, placente, kostiju. U bolestima žučnog mjehura, alkalna fosfataza gotovo uvijek raste. Ali također se može povećati tijekom trudnoće, enteropatije, bolesti usne šupljine, tijekom razdoblja rasta.
Norme krvnih parametara
U općoj analizi
Tablica za dešifriranje normi pokazatelja općeg testa krvi kod pasa
indeks | Odrastao pas, normalan | Štene, norma |
Hemoglobin (g/L) | 120-180 | 90-120 |
Hematokrit (%) | 35-55 | 29-48 |
Eritrociti (milijun/µl) | 5.5-8.5 | 3.6-7.4 |
Leukociti (tisuću/µl) | 5.5-16 | 5.5-16 |
Ubodni neutrofili (%) | 0-3 | 0-3 |
Segmentirani neutrofili (%) | 60-70 | 60-70 |
Monociti (%) | 3-10 | 3-10 |
Limfociti (%) | 12-30 | 12-30 |
Trombociti (tisuće/µl) | 140-480 | 140-480 |
U biokemijskoj analizi
Norme pokazatelja biokemijskog testa krvi kod pasa
indeks | Odrastao pas, normalan | Štene, norma |
Albumin (g/L) | 25-40 | 15-40 |
ZLATO (jedinica/l) | 10-65 | 10-45 |
AST (jedinice/l) | 10-50 | 10-23 |
Alfa-amilaza (jedinica/l) | 350-2000 | 350-2000 |
Izravni bilirubin Ukupni bilirubin (μmol/L) | ||
GGT (jedinice/l) | ||
Glukoza (mmol/l) | 4.3-6.6 | 2.8-12 |
Urea (mmol/l) | 3-9 | 3-9 |
Kreatinin (μmol/L) | 33-136 | 33-136 |
Alkalna fosfataza (u/l) | 10-80 | 70-520 |
Kalcij (mmol/l) | 2.25-2.7 | 2.1-3.4 |
Fosfor (mmol/l) | 1.01-1.96 | 1.2-3.6 |
Odstupanja u krvnoj slici
Opća analiza
Dešifriranje testa krvi kod pasa
indeks | Iznad norme | Ispod norme |
Hemoglobin hematokrit eritrociti | Dehidracija Hipoksija (bolesti pluća, srca) Tumori BMC | Anemija kronične bolesti Kronična bolest bubrega Gubitak krvi hemoliza Deficit željeza Bolesti koštane srži Dugotrajni post |
leukociti | Infekcije (bakterijske, virusne) nedavni obrok Trudnoća Opći upalni proces | Infekcije (npr. parvovirusni enteritis) imunosupresija Bolesti koštane srži Krvarenje |
Neutrofili su ubodni | Akutna upala Akutna infekcija | - |
Neutrofili su segmentirani | Kronična upala kronična infekcija | Bolesti KCM Gubitak krvi Neke infekcije |
monociti | Infekcija Tumori rane | Bolesti KCM gubitak krvi imunosupresija |
limfociti | Infekcije Tumori (uključujući limfom) | Bolesti KCM gubitak krvi imunosupresija virusne infekcije |
trombociti | Nedavni gubitak krvi/ozljeda Bolesti KCM Dehidracija | Gubitak krvi Hemolitičke tvari (otrovanje, neki lijekovi) Bolesti KCM Kršenje predanalitike |
Biokemijska analiza
Dešifriranje biokemijskog testa krvi kod pasa
indeks | Iznad norme | Ispod norme |
bjelance | Dehidracija | Neuspjeh jetre Enteropatija ili nefropatija s gubitkom proteina Infekcije Opsežne lezije kože (piodermija, atopija, ekcem) Nedovoljan unos proteina Izljevi/edemi Gubitak krvi |
ALT | Atrofija jetre Nedostatak piridoksina | Hepatopatija (neoplazija, hepatitis, lipidoza jetre, itd.) hipoksija Trovanje pankreatitis Ozljede |
AST | Atrofija jetre Nedostatak piridoksina | Hepatopatija Otrovanje / intoksikacija Primjena kortikosteroida hipoksija Ozljeda hemoliza pankreatitis |
Alfa amilaza | - | Dehidracija pankreatitis Bubreg Enteropatije / ruptura crijeva Hepatopatije Uzimanje kortikosteroida |
bilirubin | - | hemoliza Bolesti jetre i žučnog mjehura |
GGT | - | Bolesti jetre i žučnog mjehura |
Glukoza | Gladovanje Tumori Sepsa Neuspjeh jetre Kasna trudnoća | Dijabetes Anksioznost/strah Hepatokutani sindrom Hipertireoza Inzulinska rezistencija (s akromegalijom, hiperadrenokorticizmom itd.) |
Mokraća | Neuspjeh jetre Gubitak proteina ascites Gladovanje | Dehidracija/hipovolemija/šok Burns Zatajenje bubrega i druga oštećenja bubrega Trovanje |
kreatinin | Trudnoća Hipertireoza Cachexia | Dehidracija/hipovolemija Bubreg Zastoj srca Visoki unos proteina (hranjenje mesom) |
Alkalne fosfataze | - | Bolesti jetre i žučnog mjehura Terapija antikonvulzivima pankreatitis Mlada dob Zubne bolesti Bolesti kostiju (resorpcija, prijelomi) Tumori |
Kako pripremiti psa za zahvat?
Glavno pravilo prije analize krvi je izdržati glad.
Za odrasle pse teže od 10 kg gladovanje treba trajati 8-10 sati.
Malim psima dovoljno je izdržati glad 6-8 sati, ne mogu dugo gladovati.
Za bebe do 4 mjeseca dovoljno je održavati gladnu dijetu 4-6 sati.
Voda prije analize ne bi trebala biti ograničena.
Kako se vadi krv?
Ovisno o situaciji, liječnik može uzeti analizu iz vene prednjeg ili stražnjeg ekstremiteta.
Prvo se nanosi podveza. Mjesto uboda igle tretira se alkoholom, nakon čega se krv skuplja u epruvete.
Postupak, iako neugodan, nije jako bolan. Životinje će se vjerojatnije bojati podveze nego uboda iglom. Zadatak vlasnika u ovoj situaciji je maksimalno smiriti ljubimca, razgovarati s njim i ne bojati se sami, ako pas osjeti da se bojite, bit će još više uplašen.
Odgovori na često postavljana pitanja
Listopada 6 2021
Ažurirano: listopad 7, 2021